Standardizacija i jezična kritika u hrvatskom jeziku

• Verfasst von: Gvozdanović, Jadranka [VerfasserIn]
• Verfasst von: Petrak, Iva [VerfasserIn] [ÜbersetzerIn]
• Titel: Standardizacija i jezična kritika u hrvatskom jeziku
• Mitwirkende: Petrak, Iva [ÜbersetzerIn]
• Verf.angabe: Jadranka Gvozdanović/Iva Petrak ; prijevod teksta: Iva Petrak
• E-Jahr: 2018
• Jahr: 2018-12-07
• Umfang: 12 S.
• Fussnoten: Gesehen am 23.05.2023
• Titel Quelle: Enthalten in: Handbuch europäische Sprachkritik online
• Ort Quelle: Heidelberg : Heidelberg University Publishing, 2017
• Jahr Quelle: 2018
• Band/Heft Quelle: 2(2018), Seite 165-174
• ISSN Quelle: 2568-4558
• DOI: doi:10.17885/heiup.heso.2018.0.23873
• Datenträger: Online-Ressource
• Sprache: hrv
• K10plus-PPN: 1846024579
• K10plus-PPN:
  Universitätsbibliothek
• Lokale URL UB: Zum Volltext

Abstract

Razvoj hrvatskog književnog jezika obilježen je dugom poviješću i kontinuiranom jezičnom tradicijom koja svoje početke bilježi već u 11. stoljeću. Ideja hrvatske nacionalne svijesti i osjećaj nacionalne pripadnosti postaju još od toga vremena glavna pokretačka sila u razvoju hrvatskog jezika i njegove standardizacije. Uzimajući u obzir takvu povijesno- -političku pozadinu, procesi normiranja i standardizacije hrvatskog jezika sa sobom uvijek nose jednu ideološku, političku i simboličnu dimenziju te stoje u uskom međuodnosu s jezičnom kritikom, promišljanjem o jeziku i jezičnim purizmom. Tako se stvara tipična dinamika otvorenog rasuđivanja o jeziku u Hrvatskoj: jezičnokritičke rasprave bave se uspostavom jezične norme, pri čemu se oblici koji odstupaju od norme kritiziraju i istovremeno označavaju kao manje „hrvatski“. Na taj način stvara se u hrvatskom jeziku međuodnos između pokušaja standardizacije jezika i socijalnih i političkih promjena.