Jezični purizam i jezična kritika u hrvatskom jeziku

• Verfasst von: Gvozdanović, Jadranka [VerfasserIn]
• Verfasst von: Petrak, Iva [VerfasserIn] [ÜbersetzerIn]
• Titel: Jezični purizam i jezična kritika u hrvatskom jeziku
• Mitwirkende: Petrak, Iva [ÜbersetzerIn]
• Verf.angabe: Jadranka Gvozdanović/Iva Petrak ; prijevod teksta: Iva Petrak
• E-Jahr: 2018
• Jahr: 2018-12-07
• Umfang: 10 S.
• Fussnoten: Gesehen am 24.05.2023
• Titel Quelle: Enthalten in: Handbuch europäische Sprachkritik online
• Ort Quelle: Heidelberg : Heidelberg University Publishing, 2017
• Jahr Quelle: 2018
• Band/Heft Quelle: 3(2018), Seite 137-144
• ISSN Quelle: 2568-4558
• DOI: doi:10.17885/heiup.heso.2018.0.23896
• Datenträger: Online-Ressource
• Sprache: hrv
• K10plus-PPN: 1846101476
• K10plus-PPN:
  Universitätsbibliothek
• Lokale URL UB: Zum Volltext

Abstract

Osnovna karakteristika hrvatskog jezičnog purizma je njegova uska povezanost s hrvatskim osjećajem nacionalne pripadnosti i nacionalne svijesti koje su pak uvijek u međuodnosu s političkom, kulturološkom i društvenom situacijom. Izbacivanjem stranih riječi iz hrvatskog jezika, koje su se onda prevodile na hrvatski ili zamjenjivale već postojećim rije čima, nastojalo se tako očuvati jezični i nacionalni integritet. Ovisno o političkoj situaciji jezični se purizam usmjeravao protiv elemenata iz različitih jezika (prvenstveno talijanskog u 16. i 17. stoljeću, turskog u 18. stoljeću, njemačkog, talijanskog i mađarskog u 19. stoljeću, srpskog u 20. i engleskog u 21. stoljeću). Budući da je purizam u hrvatskom jeziku često povezan s desnim političkim ideologijama te mu se pripisuje pretjerani nacionalizam, isti se često kritizira pa se tako suvremene jezičnokritičke rasprave uglavnom kreću unutar napetog međuodnosa između dvaju polova: purizma i apurizma.